Najčešći alergeni koji dovode do alergijskih reakcija

alergija alergeni

Koliko ste samo puta čuli „alergičan sam na polen“, „ne podnosim/alergičan sam na jagode“, „ovaj sam osip dobila od kreme – alergična sam na neki njen sastojak“.

Prije samo 100 godina riječ alergeni i alergije nisu postojale. Međutim, prije 60 godina svaki sedmi Amerikanac bio je na nešto alergičan, 1970. godine alergiju je imao svaki peti, a 1985. svaki treći stanovnik SAD. Istraživanja britanskih naučnika pokazuju da se u periodu od 1990. do 2001. godine broj ljudi koji pati od alergije povećao za sedam puta.

Šta je, zapravo, alergija?

Riječ je u osnovi o nepravilnm funkcioniranju imunog sistema. Organizam alergične osobe burno reagira na neke tvari iz svog prirodnog okruženja, koje inače nisu štetne. Takve tvari se nazivaju “alergenima”.

Reakcija na alergene obično stvara upalu koja uzrokuje različite simptome kao što je peludna groznica, ekcem, astma i mnoge druge.

Simptomi alergijskih bolesti ovise o tvari koja pokreće alergijsku reakciju i o organskom ssistemu u kojem ova tvar manifestira svoje djelovanje.

Kod djelovanja alergena koji se unose u organizam udisanjem najčešće reagira sistem za disanje. Kod alergena koji se unose u organizam gutanjem dominiraju problemi sa kožom ili probavom, a rjeđe reagiraju organi za disanje. Alergeni koji dolaze u kontakt sa organizmom preko kože uzrokuju najčešće kožne tegobe.

Simptomi alergijske bolesti

Kako svi mnogo govorimo o alergijskim reakcijama bitno je naglasiti da simptome alergijske bolesti mogu oponašati druge bolesti različitih organskih sistema: kod astme – bolesti srca ili bolesti želuca s gastroezofagealnim refluksom, kod alergije na hranu – bolesti probavnog sistema…

Također se u iste osobe mogu javiti i ukrštene alergijske reakcije (npr. osoba alergična na pojedine vrste hrane može reagirati na peludi određenih biljaka ili obrnuto). Zbog svega navedenog postavljanje ispravne dijagnoze često je otežano što prolongira i početak ispravnog liječenja.

Ipak, postoje neki pokazatelji koji liječnika upućuju na alergijski prirodu bolesti. Tako je, naprimjer, dobar pokazatelj činjenica da je u porodici (naročito najužoj – otac, majka, brat, sestra) dokazano postojanje neke alergijske bolesti.

Sljedeći pokazatelji su: sezonska pojava simptoma uz ponavljanje više uzastopnih godina, zatim cjelogodišnja pojava simptoma s povremenim pogoršanjima te činjenica da simptomi traju ili se ponavljaju duže od dvije sedmice.

Na alergijski rinitis gotovo sigurno upućuje javljanje svrbeža nosa (i očiju), čega nema kod prehlade. Zatim, kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje dovodi do olakšanja.

Sigurni znakovi alergijske reakcije su i pojava simptoma uvijek nakon boravka u određenom prostoru (prašina, plijesni) ili pojava simptoma uvijek nakon kontakta s određenom tvari (hrana, lijekovi).

Mehanizam alergijske reakcije

Zdrav organizam antitijela štite od virusa, bakterija i infekcija. Kod alergičnih osoba imuni sistem pogrešno shvaća određeni alergen kao neprijatelja i počinje stvarati antitijela da se obrani od njih.

Takva antitijela, koja se nazivaju immunoglobulin E (igE) vežu se za mastocite kojih ima u obilju pod površinom kože, u nosu, očima, plućima i gastrointestinalnom traktu.

Kada antitijela IgE pronađu alergen, uhvate ga, izazivajući mastocite da stvaraju moćne hemikalije, uključujući histamin. To izaziva alergijsku reakciju koja se može dogoditi odmah ili nekoliko sati nakon kontakta sa određenim alergenom. Alergijska reakcija može uzrokovati različite simptome.

Simptomi alergijske reakcije

Simptomi alergijske reakcije ovise o tome, na kakav način alergen ulazi u tijelo. Oni mogu varirati od blagih, do teških i po život opasnih. Kako reagiraju pojedini organi?

  • Koža: koprivnjača, ekcem i otekline,
  • Dišni putevi: nos (peludna groznica), grlo (otekline), pluća (kašalj, teško disanje, bronhospazam)
  • Gastrointestinalni sistem: mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, proljev,
  • Srčano-nervni sistem: osjećaj malaksalosti, slabost, bljedilo, nesvjestica.

Simptomi alergije mogu biti lokalni – na primjer, otekline uzrokovane ubodom pčele, ili opći (proširene po cijelom tijelu). Anafilaksija je opća alergijska reakcija, koja zahvaća dišne putove i/ili srčano-žilni sistem, kožu i/ili gastrointestinalni trakt.

Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sistema su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili čak potpuni nestanak osjeta njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca, grlobolja. U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha.

Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih putova su: suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, osjećaj težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora.

Tegobe također mogu imati sezonski karakter ili se javljati tokom cijele godine ovisno o kontaktu sa alergenom ili grupom alergena koji uzrokuju alergijsku bolest.

Često pokretači (okidači) simptoma alergijske bolesti, pogotovo donjeg dijela respiratornog sistema, mogu biti i nespecifični – npr. respiratorna infekcija, fizički napor, emocionalni stres, izlaganje hladnom zraku, visok stupanj vlage u zraku – maglovito vrijeme, duhanski dim, boravak u prašnjavom prostoru.

crni kim
Kliknite na sliku i saznajte više!

Kožne alergijske bolesti

Kožne alergijske bolesti prezentiraju se kao atopijski dermatitis, urtikarija i kontaktni dermatitis. Urtikarija ne mora nužno imati alergijsku narav, može se javiti i kod pojedinih infekcija, izlaganja fizikalnim agensima te kod nekih sistemskih ili nasljednih bolesti.

Alergijske reakcije na hranu

Alergijske reakcije na hranu ili lijekove mogu se manifestirati svrbežom, urtikarijom, perioralnim crvenilom i svrbežom, osjećajem peckanja ili oticanja sluznice usne šupljine, bolovima u trbuhu, proljevom, povraćanjem, čak i problemima s disanjem.

Tegobe se javljaju nakon kontakta usne sluznice s određenom hranom ili lijekom ili gutanjem navedenog. Simptome slične onima koji se javljaju kod alergije na hranu i lijekove može izazvati čitav niz hemijskih spojeva unesenih u organizam koji mogu pokrenuti različite reakcije koristeći se komponentama obrambenog sustava.

Također različiti prirođeni enzimski i metabolički poremećaji mogu biti uzrok neželjenih reakcija na hranu ili lijekove koje mogu oponašati alergijsku bolest.

Najčešći alergeni

Najčešći alergeni koji se prenose zrakom se još nazivaju i inhalatorne:

  • grinje,
  • pelud,
  • spore plijesni,
  • dlake mačaka,
  • psa.

Udisanje ili dodir s takvim alergenom izazva osip, naticanje očiju, peludnu groznicu ili astmu. Takvi alergeni vrlo rijetko izazivaju anafilaksiju.

Tegobe izaziva polen različitih biljaka ovisno o sezoni cvjetanja, npr. lijeska u februaru, breza u martu i aprilu, trave od marta do kraja maja, ponegdje i u junu, ambrozija od augusta do oktobra.

Prehrambeni alergeni unose se sa hranom i nazivaju se još nutritivni. Bilo koja vrsta hrane može izazvati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni iz prehrane su :

  • jaja,
  • kravlje mlijeko,
  • kikiriki,
  • soja,
  • pšenica,
  • sjemenke,
  • riba,
  • školjke.

Jaja i mliječni proizvodi su najčešći uzroci alergije kod male djece, a kikiriki i plodovi mora najčešći su uzroci alergije kod starije djece i odraslih. Alergija na hranu može izazvati lokalnu i opću alergijsku reakciju, uključujući i anafilaksiju.

Drugi alergeni

Otrov insekata, na primjer, pčela i osa, ulazi u tijelo kroz ubrizgavanje. Otrov svakog insekata je drugačiji, zato osoba alergična na otrov jednog insekata, ne mora biti alergična na otrov drugog.

Ubode insekata mogu izazvati lokalnu alergijsku reakciju, koja ponekad traje i do nekoliko dana, ili opću izravnu reakciju,  uključujući i anafilaksiju. Zbog toga što je otrov ubrizgan direktno u krv reakcija može biti brza.

Kod uboda pčele na mjestu uboda ostaje žalac sa otrovom. Da bi ste spriječili širenje otrova, odmah ga izvadite. Pokušajte da ga ne slomite.

Lijekovi, kako klasični, tako i biljni, također mogu izazvati alergijsku reakciju. Najčešći alergen je penicilin.

Kako se nositi sa proljetnim alergijama

Rezultati novijih istraživanja

Nauka još traga za pravim uzrokom alergija u namjeri stvaranja lijeka koji bi pomogao milionima ljudi što pate od alergijskih bolesti. Tokom istraživanja utvrđena je povezanost alergije sa parazitima koji se nalaze u crijevima čovjeka. Oni ispuštaju toksičan otpad koji narušava normalan rad imunog sistema i pokreče ciklus alergije.

Potvrđeno je i da je zdrava mikroflora crijeva i želuca presudna u sprečavanju alergije. Dobre bakterije prirodno štite tijelo od parazita, virusa i bakterija. Zdrava mikroflora jača imuni sistem i potiče njegov normalan rad.

Naučnici također pretpostavljaju da su za alergiju krivi zagađeni zrak i hrana, pretjerano korištenje lijekova i nezdrav način života.

ulje čorokota

Kada će početi sezona alergija ove godine, da li je već počela?

Praktički sezona alergija traje tokom čitave godine zbog grinja, plijesni i peruti kućnih ljubimaca. Ali neki alorgeni poput polena su sezonski. Drvo polena pojavljuje se u proljeće (uglavnom krajem marta do aprila), polen trave dolazi u kasno proljeće (oko maja), polen korova je najrašireniji ljeti ( od juna do augusta), a polen ambrozije od ljeta do jeseni (krajem augusta do prvog mraza). A zabrinjavajuća vijest jeste to što zbog klimatskih promjena sezona alergija započinje ranije i traje duže.

Kada je preporučljivo uzimati lijekove protiv alergija?

Nema potrebe da čekate simptome alergije da biste počeli uzimati lijekove. Preporučljivo je nekoliko sedmica prije početka sezone alergija da lijekovi postanu vaša svakodnevnica. Rano uzimanje lijekova može spriječiti slabljenje imunog sistema i time umanjiti težinu simptoma.

Savjeti za lijekove?

Ukoliko imate jake simptome preporučuje se uzimanje sprejeva za nos kao što su Flixonase i sl. Važno je napomenuti da lijekovi za alergiju ne liječe alergiju, već suzbijaju simptome. Kada dođe do ozbiljnijih simptoma lijekovi će biti manje efikasni. Najbolji način za suzbijanje alergije je targetiranje tačno i kada nastupa alergija i izgrađivanje imunog sistema na vrijeme. Ukoliko se želite zaštiti od alergija u martu, počnite sa jačanjem imunog sistema već u septembru. I život bez alergije će vam biti omogućen. Vrijedi, zar ne?

Šta očekivati u toku narednih mjeseci?

  • Maj – Maj može biti najgori mjesec za alergiju, najčešći alergen (polen) nastavlja sa cvijetanjem, drveća i time širenje alergena iz trave i cvijeta.
  • Juni – Ključni mjesec za polen trave, iako polen drveća nestaje, još uvijek egzistira i u mjesecu junu.
  • Juli – U ovom mjesecu nestaje koncentracija polena drveća i trave, tako da možete dahnuti ukoliko niste alergični na plijesni.

Pratite kalendar alergija, puno će vam pomoći u borbi protiv alergija. Kada uočite visoku koncentraciju polena, ne izlazite puno vani, jedino ukoliko baš morate. Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog dana. Zatvorite prozore u vrijeme najveće polinacije. Perite ruke redovno i uzimajte redovnu terapiju lijekova koja je propisana od liječnika.